Junai Lab

Stres simptomi: test stresa

Saznaj koliko je visok tvoj percipirani teret stresa u posljednjih mjesec dana. Odgovori na 10 pitanja znanstvene ljestvice PSS-10 i za nekoliko minuta dobij zbroj i objašnjenje.

Kod svakog pitanja odaberi koliko se često to u posljednjih mjesec dana događalo kod tebe. Nema točnih ni netočnih odgovora.

  1. 1. Koliko te je često iznenadilo i izbacilo iz takta nešto što se dogodilo neočekivano?
  2. 2. Koliko ti se često činilo da važne stvari u svom životu ne možeš kontrolirati?
  3. 3. Koliko te je često obuzimao osjećaj nervoze i napetosti?
  4. 4. Koliko ti se često činilo da možeš riješiti svoje osobne probleme?
  5. 5. Koliko ti se često činilo da stvari idu onako kako želiš?
  6. 6. Koliko često ti nije uspjelo napraviti sve što je bilo potrebno?
  7. 7. Koliko često ti je uspjelo obuzdati stvari koje te živciraju?
  8. 8. Koliko ti se često činilo da imaš stvari pod kontrolom?
  9. 9. Koliko te je često razljutilo nešto na što nemaš utjecaj?
  10. 10. Koliko ti se često činilo da se nagomilalo toliko poteškoća da ih ne možeš svladati?

Izračun se odvija u tvom pregledniku. Upisane podatke ne šaljemo i ne spremamo.

Tvoj rezultat

/ Tvoj zbroj
Nizak percipirani stres Umjeren percipirani stres Visok percipirani stres

Tvoj zbroj je u rasponu koji ljestvica PSS-10 opisuje kao nizak percipirani stres. To ne znači da si bez opterećenja, nego da ih trenutačno uglavnom uspijevaš nositi.

Tvoj zbroj je u rasponu koji ljestvica PSS-10 opisuje kao umjeren percipirani stres. Mnogi ljudi u tom rasponu primjećuju utjecaj na san, raspoloženje ili koncentraciju.

Tvoj zbroj je u rasponu koji ljestvica PSS-10 opisuje kao visok percipirani stres. Ako se tako osjećaš dulje vrijeme i to utječe na svakodnevni život, ima smisla razgovarati s liječnikom ili psihologom.

Nizak percipirani stres 0–13
Umjeren percipirani stres 14–26
Visok percipirani stres 27–40

Riječ je o samotestu, a ne o procjeni stručnjaka. Isti zbroj kod različitih ljudi može značiti različite stvari, zato rezultat shvati kao polazište za razmišljanje, a ne kao konačan odgovor.

Informativni test, nije zamjena za savjet doktora.

Percipirani stres i sagorijevanje (burnout)

Stres je tjelesna i emocionalna reakcija na zahtjeve koji nadilaze trenutne resurse za nošenje s njima. Ljestvica PSS-10, koju je 1983. razvio psiholog Sheldon Cohen, mjeri percipirani stres – odnosno koliko ti se opterećujućim, nepredvidivim i nekontroliranim činio tvoj život u posljednjih mjesec dana, a ne same događaje.

Sagorijevanje ("burnout") nešto je drugo. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ga u klasifikaciji ICD-11 opisuje kao pojavu nastalu zbog kronično nerazriješenog stresa na radnom mjestu, a obilježavaju je iscrpljenost, emocionalna udaljenost od posla i osjećaj smanjene učinkovitosti. Prema WHO-u sagorijevanje nije bolest, nego profesionalna pojava – od općeg stresa razlikuje ga ponajprije trajanje i povezanost s poslom.

Česti znakovi stresa

Stres se često očituje na više razina istovremeno: tjelesno (napetost u mišićima, glavobolja, umor, poteškoće sa spavanjem, probavne tegobe), emocionalno (razdražljivost, osjećaj preopterećenosti, promjene raspoloženja) i u ponašanju (teže koncentriranje, odgađanje obaveza, više kave, cigareta ili alkohola nego inače).

Znakovi se kod svake osobe pokazuju malo drukčije, zato je ljestvica PSS-10 postavljena šire – ne pita o pojedinačnim simptomima, nego o općem osjećaju kontrole i nepredvidivosti u posljednjih mjesec dana. Visok zbroj zato ne govori koji je simptom najizraženiji, nego koliko je visok ukupan teret koji percipiraš.

Što ljudi obično rade i kada liječniku

Smjernice i zdravstvene organizacije među čestim navikama u nošenju sa stresom navode redovit raspored spavanja, kretanje na otvorenom, stanke tijekom rada, ograničavanje kofeina i alkohola te razgovor s bliskim osobama ili psihologom. Riječ je o općim navikama, a ne o uputi što mora djelovati baš kod tebe.

Ako se osjećaj stresa vuče tjednima, utječe na san, odnose ili posao, ili mu se pridruže znakovi tjeskobe ili potištenosti, ima smisla razgovarati s liječnikom ili psihologom. Tjeskoba (anksioznost) posebna je tema koju stručnjaci procjenjuju drugim upitnicima, primjerice GAD-7; u akutnoj krizi ili kod misli o samoozljeđivanju odmah nazovi 112.

Česta pitanja

Što znači visok rezultat testa stresa?

Visok zbroj na ljestvici PSS-10 znači da ti se u posljednjih mjesec dana život često činio nepredvidivim, nekontroliranim i preopterećujućim. Nije alat za procjenu zdravstvenog stanja, nego pokazatelj da je možda vrijeme za razgovor s liječnikom ili psihologom.

Što je PSS-10?

PSS-10 (Perceived Stress Scale) upitnik je koji je 1983. razvio psiholog Sheldon Cohen za mjerenje percipiranog stresa. Sastoji se od 10 pitanja o osjećajima i razmišljanjima u posljednjih mjesec dana, a rezultat je broj između 0 i 40.

Koja je razlika između stresa i sagorijevanja (burnouta)?

Stres je kratkotrajna reakcija na opterećenje, dok je sagorijevanje prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije dugotrajna profesionalna pojava, povezana s kronično nerazriješenim stresom na radnom mjestu.

Kada potražiti liječnika zbog stresa?

Ako se stres vuče tjednima, remeti san ili svakodnevni život, ili mu se pridruže znakovi tjeskobe ili potištenosti, ima smisla obratiti se liječniku ili psihologu. U akutnoj krizi ili kod misli o samoozljeđivanju odmah nazovi 112.

Je li test stresa isto što i test tjeskobe?

Ne. PSS-10 mjeri opći percipirani stres, dok je tjeskoba (anksioznost) posebna pojava koju stručnjaci procjenjuju drugim upitnicima, primjerice GAD-7. Kod izraženih znakova tjeskobe razgovaraj s liječnikom.

Izvori

  1. Cohen S i sur. – A global measure of perceived stress (1983)
  2. WHO – Burn-out an occupational phenomenon (ICD-11)
  3. NHS – Stress
  4. WHO – Stress (Questions and answers)

Ažurirano: listopad 2026

Informativni test, nije zamjena za savjet doktora.